Kelj predivna kupusnjača koja nas hrani već i svojom zelenom bojom i sam pogled na njega u vrtu tjera me da počnem u glavi stvarati razne mogućnosti za njegovu pripremu a one su zaista velike.
Što je tamnija njegova boja sadrži više beta karotena koji nas čini vitalnima i dobro raspoloženim.
Kelj su selekcijom stvorili belgijski povrtlari u 18 st. od kuda se on proširio po cijeloj Europi.
U ovo prohladno vrijeme imunitet slabi i potreban nam je vitamin C i A kojima kelj obiluje kao i kalcijem i kalijem. Ova namirnica u 100 g sadrži svega 50 kalorija.
Zbog obilja vlakana koje sadrži pomaže našoj probavi i potiče pokretljivost crijeva, također djeluje preventivno na razvoj više oblika raka.
Bogat je karotenoidima a kao i ostalo povrće iz porodice kupusnjača sadrži sumporne tvari koje povećavaju sposobnost jetre da proizvodi enzime koji neutraliziraju toksične tvari.
Iako se kelj smatra zimskom biljkom može se jesti tokom cijele godine, a što se tiće pripreme možemo ga kuhati ili konzumirati sirovog u obliku soka i smoothia. Najbolji okus ima upravo sada u ovim mjesecima kada mraz utječe na razvoj slatkastog okusa i hrskave teksture, dok je u toplim periodima žilaviji i tvrđi pa ga moramo malo dulje kuhati.
Možemo ga kuhati u varivima , juhama, dinstati, peći, uvijati u razne sarmice, dodavati salatama, u jelima može zamijeniti kupus ili špinat, dobro se slaže sa lazanjama, kajganama, sitno isjeckanim keljom možemo posipati pizzu što će biti baš lijepo osvježenje, ne zaboravimo i čips od kelja.
Sadrži malo kalorija i obilje hranjivih tvari.
Ako ga konzumiramo u sirovom obliku mora obratiti pažnju na to da supstance koje se nalaze u kelju mogu blokirati proizvodnju hormona štitnjače tako da osobe oboljele od hipoterioze trebaju izbjegavati ovu namirnicu u sirovom obliku i konzumirati ju kuhanu.
Kelj je jeftina namirnica sa obiljem pozitivnih učinaka na naš organizam brzo se priprema i zato obavezno ga uvrstimo redovno u naš jelovnik.