Celijakija je kronična, genetski predispozicionirana, imunološki posredovana najčešća upalna bolest crijeva, kod koje postoji trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine koju sadrže pšenica, ječam i raž, a kod jednog dijela oboljelih i zob te koja zahtijeva potpuno izbjegavanje tih žitarica. – Bolest se kod djece najčešće javlja u dobi od 6 mjeseci do 2 godine, no može se javiti u bilo kojem životnom razdoblju. Također, moguće je da netko nema simptome ili živi s vrlo blagim simptomima zbog kojih nije posumnjao u celijakiju niti se javio liječniku, a da postoji oštećenje crijeva. Zasad nije jasno što je ‘okidač’ koji ga izaziva – rekla je dr. sc. Zrinjka Mišak, pedijatrica u Klinici za dječje bolesti Zagreb, u povodu Svjetskog dana bez glutena. Procjenjuje se da od celijakije boluje jedna od sto osoba, no dijagnosticira se svaka sedma ili oko 15 posto oboljelih. Naime, donedavno se vjerovalo da je to prolazna dječja bolest te da prolazi u pubertetu, pa u slučajevima kad se simptomi jave u kasnijoj dobi i danas često prođe dugo prije nego što se postavi prava dijagnoza, upozorava pedijatrica. No pomalo raste svijest o tome da je riječ o doživotnoj bolesti. – Prvi simptomi koji mogu upućivati na celijakiju i zbog kojih je dobro dijete ili odraslu osobu uputiti na pretrage su proljev, opstipacija (zatvor) te dugotrajna nadutost, anemija, odnosno gubitak tjelesne težine, dok kod odraslih to može pratiti i osteoporoza te neke promjene na koži. Kod djece se javlja i slabiji apetit, dijete se sporije razvija, odnosno može imati mršavije nožice i ruke, a naduti trbuščić – kaže dr. Mišak. Pritom se ne moraju pojaviti svi simptomi, a kod odraslih se mogu javiti i neki atipični. Celijakija se dijagnosticira temeljem krvnih pretraga na koje će pacijenta uputiti liječnik opće prakse. Ako je nalaz potvrdan, treba obaviti i biopsiju crijeva. No u nekim slučajevima nalaz može biti negativan (osobito u djece), a da i dalje postoji sumnja u celijakiju. – Čak i kad je nalaz negativan, danas često obavljamo i dodatne pretrage. Kako je riječ o genetski predispozicioniranoj bolesti, obično se ide na probir među bližim članovima obitelji i nerijetko tako dođemo do člana obitelji koji je nositelj gena i koji tek tada postaje svjestan da su problemi s kojima je živio godinama povezani s celijakijom – pojašnjava dr. sc. Zrinjka Mišak.

UPOZORAVAJUĆI ZNAKOVI

VAŽNO RANO OTKRIVANJE Dobra je vijest to da se bolest, uz potpuno izbacivanje svih namirnica koje sadrže gluten, vrlo dobro može držati pod kontrolom, odnosno u potpunosti zaliječiti sluznicu crijeva. Kod djece koja prijeđu na bezgluteinsku dijetu dovoljno je tek 3 do 4 tjedna za oporavak. Neka istraživanja pokazuju da se unutar godinu dana od uvođenja bezglutenske prehrane može očekivati normalizacija nalaza, dok je za potpuni oporavak sluznice crijeva potrebno i do osam godina. Ako se, pak, u potpunosti ne isključe proizvodi bez glutena ili osoba nije disciplinirana, povećava se rizik od mnogih komplikacija te, s vremenom, i malignih promjena.

RIJEČ JE O DOŽIVOTNOJ BOLESTI